Planina Huang (Fotografkinja: Maša Borak)
Planine su još od davnih vremena zauzimaju posebno mjestu u životu i duhovnom svijetu kineskog naroda. Kao i u mnogim drugim kulturama, planine su u Kini simbol čovjekove povezanosti s nebeskim svijetom te su zbog toga mnoge od njih smatrane svetim mjestima.
U drevnim mitovima planine su smatrane stupovima koje drže nebo da ne padne na zemlju. Možda najpoznatiji mit je onaj o Panguu, prvom živom biću i stvoritelju cijelog svijeta, koji je razdvojio dva temeljna principa svijeta, yin i yang, da bi nastali nebo i zemlja. Nakon njegove smrti iz njegovog tijela nastali su sunce, mjesec, voda, vegetacija i sve drugo na svijetu, dok su njegova glava i udovi postali tzv. pet svetih planina daoizma. Tih pet planina, koje označavaju četiri strane svijeta i središte, tradicionalno su bila mjesta rituala i hodočašća brojnih kineskih careva.
U budističkoj tradiciji, koja je u 1. st. došla do Kine Svilenim putem, planine su prebivališta bodhisattvi, prosvijetljenih bića koja pomažu ljudima postići unutarnji mir i prosvjetljenje.
Prema legendama su u planinama također boravila nadnaravna bića i božanstva te mudraci i mistici koji su navodno živjeli stotinama godinama. Vjerovalo se da su planinske pećine vrata u druge svjetove te su mnogi putovali u planine u potrazi za eliksirom života i duhovnom obnovom.
Planine su tako postale važno utočište za hodočasnike i askete svih religija. Za njima su slijedili brojni pustolovi, pjesnici i drugi umjetnici. Brojni planinski hramovi s vremenom su postali središta znanosti i kulture, a posebno je važna u svijetu kineske umjetnosti postala škola pejzažnog slikarstva nazvana jednostavno ˝planina i voda˝.
Umjetnost u Kini posebno je naglašavala sklad s prirodom te su ljudi vjerovali da je samo gledanje planina dobro za dušu. Skulpture planinskog krajolika simbolizirale su povlačenje učenjaka iz užurbanog svijeta u tišinu prirode. Izuzetna ljepota kineskih planina i danas nadahnjuje umjetnike.
Planine su i danas značajne za mnoge Kineze. Mnogi hramovi, uništeni tijekom Kulturne revolucije, su obnovljeni te ih danas posjećuju brojni vjernici i turisti. Planine su također postale izuzetno popularne turističke destinacije koje svake godine obilaze milijuni ljudi. Zbog sve masovnijeg turizma iskustvo planinarenja u Kini poprilično se razlikuje od drugih zemalja svijeta jer se rijetko nađe prilika uživati u prekrasnim pogledima s planinskih vrhova u samoći i slušati samo zvukove prirode umjesto megafona brojnih turističkih vodiča. Unatoč tome, prirodne ljepote kineskih planina ostavljaju trajni dojam na svakog tko ih posjeti.
Planina Huang (Fotografkinja: Maša Borak)
Planina Huang
Huangshan, planina Huang ili Žuta planina najpoznatija je i najpopularnija planina u Kini te je uvrštena na popis UNESCO-ve svjetske baštine. Nalazi se u pokrajini Anhui na istoku Kine, a smatra se jednim od njenih simbola.
Razlog njene silne popularnosti većinom leži u prekrasnim krajolicima planinskih vrhova koji izranjaju iz mora oblaka. Kretanje oblaka preko planina stalno stvara nove bajkovite prizore i zadivljuje posjetitelje svojim promjenama. Njenoj ljepoti pridonose i dva jezera, tri vodopada i mnogo rječica.
Planina Huang (Fotografkinja: Maša Borak)
Nažalost, popularnost te planine dovela je i do prenapučenosti, osobito tijekom kineskih državnih praznika, pa se neki od lokaliteta moraju zatvarati na određene periode. Veliki broj posjetitelja također ugrožava njenu bogatu floru i faunu, među kojima se nalaze i endemske vrste. Uprava parka već je počela razrađivati program za održiviji turistički razvoj te pokušava prenijeti posjetiocima poruku o važnosti očuvanja tog lokaliteta.
Još jedan razlog popularnosti planine Huang je njeno spominjanje u brojnim pjesmama (navodno preko 20,000) i slikama kineskih umjetnika. Ona je i danas popularni motiv fotografa koji putuju iz cijelog svijeta da bi ovjekovječili njenu ljepotu. James Cameron je također naveo tu planinu kao jednu od inspiracija za stvaranje njegovog filma ˝Avatar˝.
Planina Huang (Fotografkinja: Maša Borak)
Planina je formirana prije 100 milijuna godina. Njeno prvotno ime Yishan promijenjeno je carskim ukazom u Huangshan u spomen na legendarnog cara i začetnika kineske civilizacije Huang Dija ili Žutog cara koji se podignuo u nebo s njenog vrhunca.
Mnogi lokaliteti s vremenom su dobili zanimljiva imena kao što su ˝Majmun koji gleda u more˝, ˝Kamen koji je doletio˝ i vrh ˝Počinjem vjerovati˝, nazvan po riječima koje je izustio čovjek koji do tad nije vjerovao pričama o ljepoti Huangshana.
Planina Hua (Fotografkinja: Maša Borak)
Među njene atrakcije ubrajaju se i karakteristični borovi čudnih oblika, od kojih mnogi imaju svoja imena, a mnogi posjetitelji tijekom planinarenja imaju prilike susresti se s tibetanskim makakijima.
Planina je poznata i po svojim stepenicama koje su se navodno počele graditi prije 1,500 godina, a pretpostavlja se da ih danas ima više od 60,000.
Budete li u prilici posjetiti Huangshan svakako se probudite rano da biste uhvatili pogled na njezin poznati izlazak sunca, a možda ćete imati priliku uočiti gloriju, rijetku optičku pojavu koja se u tom dijelu svijeta zove Buddhino svijetlo.
Autorica: Maša Borak
Pratite nas na: 
Facebook: Croatian service, China radio International 
Weibo: @克羅地亞-紅白格 ili http://weibo.com/hrvatski 
Wechat: Hrvatska1
Mobilne aplikacije: Acerola Mobile
Pored toga, možete i pročitati naš časopis na iPadu.
