Suradnja između Kine i Hrvatske

Od osnivanja suradničkog mehanizma 16+1, razmjene na svim razinama između Kine i Hrvatske postale su sve češće.

Na 6. redovnoj sjednici Suradničkog odbora tehnologije između Kine i Hrvatske, održanoj u prosincu 2013. u Pekingu, usvojen je protokol redovne sjednice u koji je uvršteno 25 međuvladinih suradničkih projekta koji se uglavnom odnose na poljoprivredu, biologiju, fiziku, zaštite okoliša, strojarstvo i druga područja.

Treći trgovinski forum između Kine i zemalja Srednje i Istočne Europe održan je 26. Studenog 2013. u Bukureštu. Li Keqiang, kineski premijer, koji se nalazi u službenom posjetu Rumunjskoj, održao je govor prilikom svečnog otvaranja.

U Ningbou je u lipnju ove godine uspješno održana Ministarska konferencija Kine i zemalja Srednje i Istočne Europe o promicanju trgovinske i gospodarske suradnje. Istovremeno je otvoren i Sajam karakterističnih proizvoda iz 16 zemalja Srednje i Istočne Europe, među kojima je i sedam tvrtki iz Hrvatske.

Roko Andričević, zamjenik hrvatskog ministra znanosti, obrazovanja i sporta je u rujnu ove godine boravio u Kini povodom održavanja 2. Forumu o politikama obrazovanja između Kine i 16 zemalja Srednje i Istočne Europe. - ''Sastanak u Tianjinu bio je izuzetno uspješan. Između nas je potpisan jedan sporazum o suradnji, ne samo o razmjeni studenata nego i razmjeni nastavnog kadra, zajedničkim projektima, a posebice bi istaknuo sporazum o zajedničkim i združenim studijskim programima na sveučilištima na obje strane.'' – istaknuo je Andričević.

Na Međunarodnom sajmu putovanja Kina 2014. održan u studenom u Šangaju, koji je najveći sajam toga tipa u Aziji, postoji i posebna dvorna za promicanje turizma 16 zemalja Srednje i Istočne Europe, a hrvatski ministar turizma Darko Lorencin imao je ulogu počasnog gosta.

Lijev govor i objava niza praktičnih mjera dobio je pohvale od strane političkih i trgovinskih krugova iz različitih zemalja Srednje i Istočne Europe.

Što smo spomenuli su samo dio razmjena i suradnje između Kine i Hrvatske. No, što se tiče suradničkih projekata pod okvirom 10 milijardi posebnog kredita, Hrvatska još nije uključena, a prema lokalnim medijima, jedan od razloga su različiti financijski zahtjevi.

11 od 16 zemalja Srednje i Istočne Europe su članice EU-a, a EU ima niz zahtjeva u financijskom sektoru uključujući pravila oko korištenja kredita, naprimjer ne mogu se dati državna jamstva, a to može postati prepreke za korištenje ovog kredita.

O ovom pitanju, Sun Yongfu, direktor odjela za europske poslove pri Ministarstvu trgovine je rekao: -„O rješavanju spomenutog pitanja sada istražujemo i raspravljamo s odgovarajućim financijskim institucijama. Na primjer, možemo li preuzeti fleksibilnije mjere, koristiti neki novi i fleksibilniji način jamstva, ili način koji može zadovoljiti financijske institucije, naprimjer PPP (Public-Private-Partnership)ili BOT(build-operate-transfer), kako bi proširili opseg korištenja 10 milijardi kredita."

-„ Kina potiče financijske institucije da istražite neke nove fleksibilne načine proširenja pokrivenosti, uključujući i one koji pripadaju zemalja Srednje i Istočne Europe, ali i članice EU-a, tako da i oni mogu imati koristi." Dodao je Sun.

Napisali i uredili: Karla i Franjo