U Kini postoje ukupno 34 administrativne jedinice: 23 provincije, 5 autonomnih pokrajina, 4 grada pod direktnom centralnom upravom i dva specijalna administrativna regiona.

Gradovi pod direktnom centralnom upravom su:

Peking 

        Peking je glavni grad NR Kine.Skraćenica za Peking je Jing. On se nalazi u sjeverozapadnom dijelu sjeverne kineske ravnice. Na početku Peking je nosio naziv Ji. Potom je u Periodu proljeća i jeseni bio prijestolnica države Yan, pa je nazvan Yanjing.Za vrijeme dinastija Jin, Yuan, Ming i Qing, kao i prilikom osnivanja NR Kine bio je prijestolnica i nazvan je centralna prijestolnica, velika prijestolnica, odnosno Bei Ping i Bei Jing. Od 1928.godine Peking je proglašen gradom. U Pekingu se nalazi 16 općina i 2 sreza. Peking je grad pod direktnom centralnom upravom. Peking se nalazi na površini od 16 tisuća i 800 četvornih kilometara. Do kraja 2002.godine u Pekingu je bilo registrirano 11 milijuna i 363 tisuća stanovnika. Peking je politički, kulturni, znanstveni i obrazovni centar zemlje, kao i značajan prometni čvor. Peking je važna turistička destinacija za domaće i inozemne turiste. Najznačajniji spomenici u Pekingu su Kineski zid, Zabranjeni grad, Hram neba, grobnice dinastija Ming i Qing, Ljetnji dvorac i Mirisna planina.

Šangaj 

Šangaj, skraćeni naziv Hu, se nalazi u središnjem, priobalnom dijelu na istoku Kine. U Šangaju se Chang Jiang ulijeva u more.Nekada davno, Šangaj je bio ribarsko naselje. Za vrijeme dinastije Song, Šangaj je postao općina i dobioje  naziv « Šang Hai». Od 1927. godine, Šangaj je proglašen za grad, a danas je jedan od 4 grada pod direktnom centralnom upravom. Šangaj obuhvaća 18 općina i jedan srez. Nalazi se na površini od 5800 četvornih kilometara. Do kraja 2002.godine u gradu je bilo registrirano 13 milijuna i 347 tisuća stanovnika. Šangaj je najveći kineski grad i jedna od velikih svjetskih metropola. Šangaj je i najveći industrijski grad , a istovremeno i trgovinski, financijski i znanstveno-tehnološki centar u Kini.

Tianjin 

      Skraćenica Tianjina je Jin. On se nalazi u sjeveroistočnom dijelu sjeverne kineske ravnice. Pet pritoka rijeke Huaihe se ovdje ulijevaju u Bohajsko more. Tianjin je 1928. godine proglašen gradom, koji danas obuhvaća 15 općina i 3 sreza. Tianjin je grad pod direktnom upravom centralne vlade, a nalazi se na površini od 11 tisuća četvornih kilometara. Do kraja 2002.godine Tianjin je imao 9 milijuna 19 tisuća i 500 stanovnika.Tianjin je najveći industrijski grad u sjevernom dijelu Kine. Na području Tianjina se nalaze bogata nalazišta prirodnog gasa i morske soli. Tianjin je istovremeno i važan trgovački centar i luka u sjevernom dijelu Kine. Znamenitosti ovog graga su Nin Yuan park, dvorac Tianhou, topovska platforma Da Gu Kou, hram Du Le, veliki drevni zid u Huang Yan Guan Gu , kao i planina Pang Shan.


Čongćing  

      Čongćing (Chong Qing) se nalazi u istočnom dijelu jugozapadne Kine, u gornjem toku rijeke Chang Jiang. Skraćeni naziv za Čongćing je Yu. U Periodu proljeća i jeseni Čongćing bio je pripadao državi Ba, a za vrijeme dinastija Sui i Tang pripadao je oblasti Yu. Za vrijeme rata protiv japanskih agresora Čongćing je bio glavni grad vlade Guomintanga. Čongćing je 1997. godine dobio status grada pod centralnom upravom koji obuhvaća gradsko područje Čonćinga,te srezove Vang Xian i Fu Ling. Sadašnji grad Čongćin ima 15 općina, 4 općine na nivou sreza, 17 srezova i 4 autonomna sreza i nalazi se na površini od 82 tisuće i 300 četvornih kilometara. Do kraja 2002.godine u Čongćingu je živjelo 31 milijun i 70 tisuća stanovnika . Čongćing je industrijski grad, u kojem se od turističkih destinacija nalaze Tri klisure na rijeci Chang Jiang, planine Pi Ba Shan i Jing Yung Shan i drugo.