U
Kini postoje ukupno 34
administrativne jedinice: 23
provincije, 5 autonomnih
pokrajina, 4 grada pod direktnom
centralnom upravom i dva
specijalna administrativna
regiona.
Gradovi
pod direktnom centralnom upravom
su:
Peking
Peking je glavni grad NR
Kine.Skraćenica
za Peking je
Jing.
On se nalazi u sjeverozapadnom
dijelu sjeverne kineske ravnice.
Na početku
Peking je nosio naziv
Ji.
Potom je
u Periodu proljeća
i
jeseni bio prijestolnica države
Yan,
pa je nazvan Yanjing.Za
vrijeme dinastija
Jin,
Yuan, Ming i
Qing,
kao i prilikom osnivanja NR Kine
bio je prijestolnica i nazvan je
centralna prijestolnica, velika
prijestolnica, odnosno Bei Ping
i Bei Jing. Od 1928.godine
Peking je proglašen gradom. U
Pekingu se nalazi 16 općina
i 2 sreza. Peking je grad pod
direktnom centralnom upravom.
Peking se nalazi na površini
od 16 tisuća
i 800
četvornih
kilometara. Do kraja 2002.godine
u Pekingu je bilo registrirano
11 milijuna i 363 tisuća
stanovnika. Peking je politički,
kulturni, znanstveni i obrazovni
centar zemlje, kao i značajan
prometni čvor.
Peking je važna
turistička
destinacija za domaće
i inozemne
turiste. Najznačajniji
spomenici u Pekingu su Kineski
zid, Zabranjeni grad, Hram neba,
grobnice dinastija Ming i
Qing,
Ljetnji dvorac i Mirisna
planina.
Šangaj
Šangaj, skraćeni
naziv
Hu, se nalazi u središnjem,
priobalnom dijelu na istoku
Kine. U Šangaju se Chang Jiang
ulijeva u more.Nekada davno,
Šangaj je bio ribarsko naselje.
Za vrijeme dinastije Song,
Šangaj je postao
općina
i dobioje naziv «
Šang Hai». Od
1927. godine, Šangaj je proglašen
za
grad, a danas je jedan od 4
grada pod direktnom centralnom
upravom. Šangaj obuhvaća
18 općina
i jedan srez. Nalazi se na
površini od 5800
četvornih
kilometara. Do kraja 2002.godine
u gradu je bilo registrirano 13
milijuna i 347 tisuća
stanovnika. Šangaj je najveći
kineski grad i jedna od velikih
svjetskih metropola. Šangaj je i
najveći
industrijski grad , a
istovremeno i trgovinski,
financijski i znanstveno-tehnološki
centar u Kini.
Tianjin
Skraćenica
Tianjina
je
Jin.
On se nalazi u sjeveroistočnom
dijelu sjeverne kineske
ravnice. Pet pritoka rijeke
Huaihe se ovdje ulijevaju u
Bohajsko more. Tianjin je
1928. godine proglašen
gradom, koji danas obuhvaća
15 općina
i 3 sreza. Tianjin
je grad pod direktnom
upravom centralne vlade, a
nalazi se na površini
od 11 tisuća
četvornih
kilometara. Do kraja
2002.godine Tianjin
je imao 9 milijuna 19 tisuća
i 500 stanovnika.Tianjin
je najveći
industrijski grad u
sjevernom dijelu Kine. Na
području
Tianjina se nalaze
bogata nalazišta prirodnog
gasa i morske soli. Tianjin
je istovremeno i važan
trgovački
centar i luka u sjevernom
dijelu Kine.
Znamenitosti
ovog graga su Nin Yuan park,
dvorac Tianhou, topovska
platforma Da Gu Kou, hram Du
Le, veliki drevni zid u
Huang Yan Guan Gu , kao i
planina Pang Shan.
Čongćing
Čongćing (Chong Qing) se
nalazi u istočnom
dijelu jugozapadne Kine, u
gornjem toku rijeke Chang
Jiang. Skraćeni
naziv za
Čongćing
je Yu. U Periodu proljeća
i jeseni Čongćing
bio je pripadao državi
Ba, a za vrijeme dinastija
Sui i Tang
pripadao je oblasti Yu. Za
vrijeme rata protiv
japanskih agresora
Čongćing
je bio glavni grad vlade
Guomintanga.
Čongćing
je 1997. godine dobio status
grada pod centralnom upravom
koji obuhvaća
gradsko područje
Čonćinga,te
srezove Vang Xian i Fu Ling.
Sadašnji
grad
Čongćin
ima 15 općina,
4 općine
na nivou sreza, 17 srezova i
4 autonomna sreza i nalazi
se na površini
od 82 tisuće
i 300
četvornih
kilometara. Do kraja
2002.godine u
Čongćingu je živjelo
31 milijun i 70 tisuća
stanovnika .
Čongćing
je industrijski grad, u
kojem se od turističkih
destinacija nalaze Tri
klisure na rijeci Chang
Jiang, planine Pi Ba Shan i
Jing
Yung
Shan
i drugo.
Dvadeset tri kineske
provincije su: |
Provincija |
Skrćeni
naziv |
Glavni grad |
Hebej |
Ji |
Shijiazhuang |
Shan Xi |
Jin |
Taiyuan |
Liao Ning |
Liao |
Shenyang |
Ji
Lin |
Ji |
Chang
Chun |
Hei Long
Jiang |
Hei |
Haerbin |
Jiang
Su |
Su |
Nanking |
Zhe
Jiang |
Zhe |
Hang Zhou |
An Hui |
Van |
He Fei |
Fu
Jian |
Min |
Fu Zhou |
Jiang
Xi |
Gan |
Nanchang |
Shan Dong |
Lu |
Jinan |
Henan |
Yu |
Zheng Zhou |
Hu Bej |
E |
Vuhan |
Hu Nan |
Xiang |
Chang
Sha |
Guangdong |
Yue |
Guang Zhou |
Hainan |
Chong |
Haikou |
Si Chuan |
Chuan
ili
Shu |
Chengdu |
Gui Zhou |
Qian
ili Gui |
Gui Yang |
Yunnan |
Dian ili Yun |
Kunming |
Shen Xi |
Shen ili
Qin |
Xian |
Gan Su |
Gan ili Long |
Lanzhou |
Qing
Hai |
Qing |
Xining |
Taiwan |
Tai |
Taibei |
Pet autonomnih
pokrajina: |
Naziv |
Skrćeni
naziv |
Glavni grad |
Autonomna pokrajina
Unutrašnja Mongolija |
|
Huhot |
Autonomna Pokrajina
Tibet |
Zang |
Lasa |
Autonomna Pokrajina
Guangxi Zhuang |
Gui |
Nan Ning |
Autonomna Pokrajina
Ningxia Hui |
Ning |
Yin
Chuan |
Autonomna Pokrajina
Xinjiang Uighur |
Xin |
Wurumuchi |
Dva specijalna
administrativna
regiona: |
Specijalni
administrativni
region |
Pregled |
Hong Kong (Xiang
Gang) |
Kina je 1.jula
1997.godine obnovila
suverenitet nad Hong
Kongom. Time je
uspostavljen
specijalni
administrativni
region Hong Kong (
skraćeni
naziv Gang ). Hong
Kong se nalazi na
rubu Južnog
kineskog mora, na
istočnom
ušću
rijeke Zhujiang, južno
od rijeke
Shenzhen
u istoimenom gradu u
provinciji
Guangdong. Hong Kong
obuhvaća
otoke Hong Kong,
Julong,
Xinjie
i nekoliko manjih
otoka. Ukupna površina
Hong Konga je
1098.51
četvorni
kilometar. Krajem
2002. godine Hong
Kong je imao 6
milijuna 815 tisuća
i 800 stanovnika, od
kojih je 6 milijuna
625 tisuća
i 300 stanovnika
bilo stalno
nastanjeno u Hong
Kongu, dok su ostali
imali privremeno
boravište. |
Makao |
Kina je 20.decembra
1999.godine obnovila
suverenitet nad
Makaom. Time je
Makao (skraćeni
naziv Ao) postao
specijalni
administrativni
region. Makao je
poluotok na zapadnoj
obali ušća rijeke
Zhu Jiang. Makao
obuhvaća manje otoke
Dangzai i Luhuan.
Ukupna površina
Makaoa je 25.8
četvornih kilometara.
Krajem 2002.godine
Makao je imao 442
tisuće stanovnika |
|